Posljednjega dana Stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo pa je od suza, zvijezda i daha stvorio Kornate.
Tako je o Kornatima zapisao irski književnik George Bernard Shaw. Nije li to najbolja pozivnica da posjetite Hrvatsku i zaplovite najvećim i najrazvedenijim morskim parkom na Mediteranu, prirodnim čudom i labirintom 89 otoka, otočića i hridi?
Kornatsko otočje je 1980. proglašeno Nacionalnim parkom zbog iznimne ljepote krajolika, razvedene obale, zanimljive geomorfologije i bogate biocenoze morskog ekosustava.
Nacionalni park Kornati pravi je nautički raj s 89 nenaseljenih otoka, otočića i hridi na površini od 300 km². Ovo je otočje najrazvedenije na Mediteranu. NP Kornati nalazi se oko 15 NM plovidbe jugozapadno od Zadra i sjeveroistočno od Šibenika. Ime parka potječe od latinske riječi corona, kruna, a naziv su dobili po najvećem otoku skupine, Kornatu.
Otočja okrenuta otvorenom moru prepoznatljiva su po krunama, strmcima i strmim padinama koje gledaju na pučinu. Krune su posljedica pucanja i raslojavanja Zemljine kore te djelovanja korozije, erozije i abrazije. Najviša kornatska kruna visoka je 82 metra na otoku Klobučaru. Najduža kruna duga je 1350 metara na otoku Mani. Otok Mana jedan je od najljepših vidikovaca na Kornatima.
Prepoznatljiv pečat Kornatima daju suhozidi što su ih podizale vrijedne ruke Kurnatara. Građeni su radi razgraničenja posjeda i pašnjaka te kako ovce ne bi prelazile na tuđu zemlju. Na Kornatima je podignuto oko 330 kilometara suhozida, ponajviše na najvećem otoku Kornatu.
Stanovnici Murtera i Betine stigli su na Kornate tridesetih godina 17. stoljeća. Bivšim vlasnicima pašnjaka, zadarskom plemstvu, trebali su pouzdani pastiri koji će skrbiti o stadima. Istodobno su Murterini i Betinjani, prenapučenog otoka Murtera, tražili prostor izvan matičnog otoka za život i rad. Iskoristili su priliku i došli na Kornate čuvati ovce. U drugoj polovini 19. stoljeća kupuju zemljište i postaju gospodari Kornata.
Kornatski otoci poznati su po ovčarstvu i maslinarstvu. Ovčarstvo je u početku bilo glavna gospodarska djelatnost na otocima. Danas na otocima pase oko 2000 ovaca, a raste više od 18 000 maslina.
Danas Kornati nisu trajno naseljeni. Ipak, težačke i ribarske kuće razasute u blagim, dobro zaštićenim uvalama na otocima Žutu, Siti, Kornatu i okolnim otočićima svjedoče o prisutnosti njihovih vlasnika. Ta su pristaništa danas pretvorena u restorane i smještajne objekte namijenjene robinzonskom turizmu te su postala omiljena odredišta za nautičare i goste.
Visoke, kilometrima duge litice te bogata flora i fauna odavno privlače pozornost nautičara, ronilaca, planinara i svih zaljubljenika u prirodu.
Za zaljubljenike u dubine ljepota kornatskog podmorja poseban je izazov. Zaronite i otkrijte raskošan, višebojni svijet sa „šumama“ koralja, bogatstvom ribljih vrsta i očaravajućim oblicima kornatskog podmorja.
Posjetitelj može doživjeti ljepotu krajolika usponom na brojne vidikovce s kojih se pruža nezaboravan pogled na arhipelag. Šetnja otočkim stazama i maslinicima podsjetit će vas na marljive ruke Kurnatara, ljudi s Kornata, koji su oblikovali ovaj kraj.
Jedrenje u Nacionalnom parku Kornati
Plovidba kroz kornatski labirint, istraživanje otoka i otočića te njihovih uvala doživljaj je koji se pamti. Crkvica Gospe od Tarca i utvrda Tureta samo su dio bogate kornatske kulturne baštine koju vrijedi vidjeti. Nije slučajno da Kornati nose nadimak nautički raj.
Plovidba je dopuštena u cijelom Nacionalnom parku Kornati, osim u zonama stroge zaštite. To su područja oko otočića Purare, hridi Klint i Volić, otočića Mrtenjaka, otočića Kolobućara te otočića Mali Obručan i Veliki Obručan. U te četiri zone stroge zaštite posjet nije dopušten.
Privez u Nacionalnom parku dopušten je samo u označenim uvalama: Stiniva, Statival, Lupeška, Tomasovac i Suha Punta, Šipnate, Lučica, Kravljačica, Strižnja, Vruje, Gujak, Opat, Smokvica, Ravni Žakan, Lavsa, Piškera i Vela Panitula, Anica na Levrnaki, Podbižanj i Koromašna. Privez je moguć i u jednoj od dviju marina, ACI Marini Piškera ili ACI Marini Žut.
Nautičari koji ulaze u Nacionalni park Kornati moraju kupiti ulaznicu. Ulaznicu možete kupiti na ulazu u Park, putem interneta ili na prodajnim mjestima ovlaštenih partnera. Ulaznice kupljene izvan prostora parka te u web trgovini povoljnije su od onih kupljenih kod recepcionara unutar granica parka. Za detalje o ograničenjima i dopuštenjima u Parku molimo pažljivo proučite mrežne stranice NP Kornati.
Uz prirodne ljepote, u skrivenim kornatskim uvalama uživat ćete u vrhunskom gastro doživljaju. U Nacionalnom parku Kornati djeluje više od 20 odličnih restorana u kojima možete kušati posebne specijalitete od domaćih i svježih namirnica, uz odabrana vina i nezaboravne poglede.
Konoba Opat, Core Kornati, Konoba Levranka i Konoba Šoleta samo su neki od kornatskih restorana u kojima ćete uživati u skladu prirodnog ambijenta i vrhunske kuhinje. Svi ovi restorani nude vezove za jahte ispred objekta. Ako unajmite brod u Hrvatskoj s našim skiperom, pokazat će vam sve skrivene oaze.
Posjet Kornatima moguć je i organiziranim izletom brodom. Ipak, najbolji način da plovite i istražujete Kornate u vlastitom ritmu jest najam privatnog motornog broda, jedrilice ili katamarana.
Bilo da na Kornatsko otočje gledate iz zraka, s mora ili s vidikovaca na otocima, pogled je uvijek jednako impresivan te je svaki put drukčiji.
